Hrvatski jezik
Hrvatski jezik:
Ivana Muić, 6.b, 6.c
Ivana Njegovec Marelja, 6.a, 8.a, b, c
Paulina Vismeg- Ivšinović: 5.a, b, c, PRO 7.d/8.d
Jana Pamuković: 7.a, b,c, PRO 5.d/6.d
MATERINSKI JEZIK ČOVJEKOVU JE DUHU DOMOVINA
Često se kaže da je upravo po jeziku čovjek čovjekom. Jezikom izričemo sve svoje misli i osjećaje, jezik nam je prenio znanja i dostignuća naših predaka, u jeziku će nas naslijediti naši potomci. Jezik je najdragocjenija tekovina čovječanstva, ali kako je čovječanstvo u stvarnosti mozaik naroda s vlastitim povijestima i kulturama, tako je i ljudski jezik predstavljen u stvarnosti mozaikom narodnih jezika. Zato je svakomu narodu njegov jezik svetinja. I pojedincu je materinski jezik svetinja, on mu je kao pupčana vrpca koja ga povezuje s vlastitim narodom. Možemo reći da je materinski jezik čovjekovu duhu domovina (...)
(Deset teza o hrvatskom jeziku Dalibora Brozovića)
DANI HRVATSKOGA JEZIKA
Obilježavaju se svake godine od 11. do 17. ožujka u povodu obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Časopis Jezik tim povodom organizira natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ. Godine 2012. prvo mjesto osvojila je riječ zatipak, koja bi trebala u govoru zamijeniti tuđicu ,,tipfeler”, drugo mjesto riječ nekapnica, a treću nagradu osvojila je riječ dodirnik (touch screen).
50. GORANOVO PROLJEĆE - 21. OŽUJKA 2013.
Goranovo proljeće, ove godine obilježava tri značajne godišnjice: 100 godina rođenja Ivana Gorana Kovačića, 70 godina njegove smrti te 50 godina neprekinutog trajanja Goranova proljeća, najvažnije i najstarije pjesničke manifestacije u Hrvatskoj.
REKLI SU O JEZIKU
Hrvatski jezik najvažniji je spomenik cjelokupne hrvatske kulturne baštine, mi drugoga jezika nemamo, izgubimo li ga, izgubili smo sebe. (Petar Šimunović)
Riječi su samo sjena mojih doživljaja, a jezici samo služe da se ljudi ne razumiju njima. Grijeh je svakodnevno prolaziti kroz svjetlost,a nemati ništa od njegove topline. Iza nas ostaje samo ono dobro što činimo drugima. Uz sva svoja djela Bog bi bio sâm da ljubav svoju s drugima ne dijeli. BIOGRAFIJE (E. Kišević)
Riječi... spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora. (M. Krleža)
... riječi i jezik nisu neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog usmenog i pisanog općenja. U riječi, u jeziku, stvari tek postaju i jesu. (Martin Heidegger)
Gospod daje riječ; glasnika veliko je mnoštvo. (Psalmi, 68:11)
Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje. (Honore de Balzac)
MARULIĆEVI DANI, SPLIT, 21. - 28. TRAVNJA
Multikulturalna manifestacija s međunarodnim obilježjem, posvećena domaćoj dramskoj riječi i djelu hrvatskoga književnika i humanista, ,,oca hrvatske književnosti”, redovito se od 1991. održava oko 22. travnja jer je toga dana 1501. godine Marko Marulić završio pisanje ,,Judite”, prvoga djela hrvatske književnosti na narodnome jeziku.
Okosnica manifestacije je Festival hrvatske drame i autorskog kazališta, natjecateljska smotra uprizorenih hrvatskih dramskih tekstova u izvedbi profesionalnih kazališta iz Hrvatske i inozemstva. U središtu programa je redoviti međunarodni znanstveni skup ,,Colloquium Marulianum” u čijem radu sudjeluju književnici i znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva.
DAN HRVATSKE KNJIGE - 22. TRAVNJA
Spomendan hrvatske knjige slavi se 22. travnja jer je na taj dan, prije više od pola tisućljeća, tj. 22. travnja 1501., otac hrvatske književnosti Marko Marulić dovršio svoje najpoznatije djelo na hrvatskome jeziku „Libar Marka Marulića Splićanina u kom se uzdrži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena“, poznatije kao Judita. Prvo poznato izdanje Judite datira iz 1521. godine, a tiskano je u Veneciji. Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja i po tome je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a epohalna važnost toga spjeva leži u spoznaji da je Marulić hrvatski jezik primjerio europskim pjesničkim standardima.
Cjelokupan opus Marka Marulića predstavlja neprijeporne temelje nacionalne književne baštine, a njegovi radovi na materinskome jeziku potvrđuju zrelost hrvatske književne tradicije i njezinu mogućnost da se na narodnome jeziku stvore djela velike umjetničke vrijednosti. Na taj dan 1900. godine utemeljeno je i Društvo hrvatskih književnika koje i danas djeluje kao jedan od glavnih čuvara i promotora hrvatske pisane riječi.
,,Knjiga je istinski ukras ljudske povijesti, njezin broj, paleta i suzvučje. Ona je zrcalo u kojem se odražava naše zajedničko lice izmučeno svakodnevicom, ali i ozračeno nadom i ljubavlju. Bez tog zrcala svijet bi ostao bez svog istinskog lica.” (Zvonimir Balog)
SVJETSKI DAN KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA - 23. TRAVNJA
Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava UNESCO želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva zaštitom autorskih prava. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine. Zamisao svjetskog obilježavanja dana knjige na ovaj datum nadahnuta je katalonskom tradicijom darivanja ruža i knjige na dan Sv. Jurja dok povijest svjetske književnosti pamti 23. travnja 1616. kao dan smrti Miguela Cervantesa i Williama Shakespearea.
100. ROĐENDAN
Godina u znaku šegrta Hlapića
Početkom lipnja 2013. navršit će se stotinu godina od prvoga objavljivanja dječjeg romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, a za obilježavanje te značajne obljetnice Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti (HIDK) najavila je manifestaciju HLAPIĆ 2013. u sklopu koje će se održati niz znanstvenih i kulturnih događanja diljem Hrvatske
Cijela 2013. godina posvećena je raznim događajima koji će se odigrati diljem Hrvatske kojima će muzeji, galerije, kazališta, knjižnice, škole, časopisi, mediji odati počast romanu koji nas je sve toliko zadužio.
Jedan od događaja bit će međunarodna znanstvena konferencija Od čudnovatog do čudesnog u Slavonskom Brodu od 18. do 20. travnja 2013.
Središnji događaj manifestacije Hlapić 2013. svečanost je u Palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja je održana 20. travnja.