Klub mladih medijatora
Voditelji aktivnosti:
Nina Matijašević, prof. socijalni pedagog
Petra Španović, prof. biologije i kemije
Termin održavanja:
Utorak 18:15 - 19:45 (smjena 5. i 7.r.)
Razredi:
5. - 8. razredi
Sukob. Što sad?
Svakodnevno se nađemo u nizu sukoba. Najčešće su to sukobi s ljudima s kojima živimo, surađujemo, družimo se, a ponekad smo u sukobu i sa samim sobom. Sukobi postoje zbog jednostavne činjenice da su svi ljudi različiti i imaju različite potrebe i želje. Stoga je sukob činjenica u društvu i kao takav nije ni pozitivan ni negativan već je sastavni dio našeg svakodnevnog života. Pozitivne ili negativne mogu biti njegove posljedice, ovisno o načinu na koji ga razriješimo. Do negativnih posljedica dolazi kada sukob ne rješavamo što povećava napetost, narušava odnos i pogoršava našu sliku o nama samima, ali i o drugima. U takvim situacijama često dolazi i do najgorih posljedica – psihičkog ili fizičkog nasilja. Pozitivne posljedice sukoba su situacije u kojima on uzrokuje pozitivnu promjenu situacije, osoba koje su u njemu, kada potakne na razmišljanje i učenje o sebi i drugima te na razvoj odnosa. Ukoliko su obje strane dovoljno motivirane, to jest dovoljno im je stalo do ciljeva koje žele postići, ali i do njihovog međusobnog odnosa, jedini prihvatljiv način da postignu oboje (da postignu cilj i zadrže dobar odnos) bit će da sukob razriješe. Tu im dosta može pomoći proces medijacije. Kada dvije strane osvijeste što doista žele, što im je važno i što im uistinu treba, to onda otvara niz mogućih rješenja i daje mogućnost stranama da odaberu najpovoljnije.
Što je medijacija?
Medijacija je dobrovoljan i povjerljiv proces u kojem sukobljene strane sukob žele razriješiti na civiliziran, nenasilan način uz posredovanje treće, nepristrane osobe. Proces medijacije osmišljen je tako da ne bude prijetnja sudionicima. Medijacija je prije svega dobrovoljan proces. Cilj je pridobiti strane na raspravu o činjenicama i osjećajima nastalim u sukobu. Medijacija nije završni rezultat, ona je proces. Većina medijacija je usmjerena na buduće odnose između strana u sukobu te želi odgovoriti na pitanja poput “Kako će strane u sukobu živjeti ili raditi zajedno u budućnosti?” Medijatori pomažu stranama u sukobu da postignu rješenje u kojem će se svi osjećati kao pobjednici, a s kojim niti jedna strana neće osjećati nezadovoljstvo. Rezultat medijacije zato nije ograničen isključivo na rješenje sukoba, nego i na učenje novih sposobnosti komunikacije te suočavanja sa sukobom na nov, preventivan način. (Roberta Di Rosa)
Medijacija u školi
Različiti sukobi sastavni su dio škole. Kao i u drugim sredinama, on može djelovati pozitivno ili negativno, odnosno može oslabiti ili ojačati sredinu. Ako ga se ignorira ili pokušava riješiti neadekvatnim metodama vrlo lako će unijeti nesigurnost i otežati primarnu zadaću škole. Tradicionalni pristupi u rješavanju sukoba u školi, u današnje vrijeme sve više pokazuju svoje nedostatke. Sukobi su sve češći, sa sve intenzivnijim emocionalnim podlogama, a imaju i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve češće vode nasilju. Medijacija u školi predstavlja alternativu, ali i dopunu poznatim metodama u rješavanju sukoba.
Klub mladih medijatora
Klub mladih medijatora uključuje učenike 5. – 8. Razreda koji uče kako pomoći svojim vršnjacima u rješavanju sukoba. To znači da djeca sudjeluju u pozitivnom, jasno razrađenom načinu rješavanja sukoba koji ne traži krivca nego zajednički traga za rješenjem konkretnog problema koji se pojavio između dvoje ili više učenika. Učenici koji su educirani kao medijatori posjeduju važne komunikacijske vještine u pregovaranju, slušanju, razumijevanju i rješavanju problema i sukoba. Medijacija osnažuje djecu i razvija osjećaj zajedništva i suradnje, te ih upućuje na korištenje nenasilnih načina rješavanja sukoba u svakodnevnom životu. Nenasilno rješavanje sukoba medijacijom jača osjećaj samopoštovanja i vrijednosti kod djece, pridonosi uočavanju pozitivnih osobina kod drugih, razvija međusobno povjerenje te osjećaj osobne odgovornosti.
